Smanjenje zagađenja zemljišta, vode i vazduha

Vrlo visoka koncentracija štetnih čestica u vazduhu uglavnom je rezultat emisije gasova iz industrijskih postrojenja (kao što su termoelektrane), grijanja domaćinstava na peć na drva i ugalj, paljenja otpada i saobraćaja u kome značajnim dijelom učestvuju starija vozila. Naporima na ovom polju, zemlje Zapadnog Balkana bi trebalo da obezbijede kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha, kao i izradu strategija kojima će se uticati na njegovo poboljšanje. Prema Agendi, trebalo bi povećati primjenu Najboljih dostupnih tehnika[1] u skladu sa Direktivom o industrijskim emisijama[2]. Ono što se Agendom takođe ohrabruje jeste i uključivanje regiona u panevropske mreže za smanjivanje zagađenja poput Foruma o modeliranju kvaliteta vazduha[3] i Mreže referentnih laboratorija za kvalitet vazduha[4].

Kada je riječ o vodama, zaštita rijeka je pod velikim znakom pitanja budući da je u urbanim područjima sakupljanje otpadnih voda najčešće veliki problem, pa se kanalizacionim mrežama ispuštaju uglavnom neočišćene otpadne vode i na taj način zagađuje priroda. Takođe, rijeke se nekontrolisano i neplanski iscrpljuju za industriju, poljoprivredu i snabdijevanje populacije vodom, kao i za proizvodnju energije.  Glavni zadatak koji predstoji zemljama Regiona je približavanje zakonodavstvu EU u ovoj oblasti. U tom smislu, trebalo bi više poraditi na implementaciji Direktiva o vodenom okviru[5], kao i Direktiva o gradskoj otpadnoj vodi[6] i ekstraktivnom otpadu[7], a Agendom se ohrabruje sklapanje i regionalnih sporazuma i protokola o prekograničnom zagađenju voda i definisanje koraka u zajedničkoj borbi zemalja Regiona protiv kopnenih izvora zagađenja. Jedna od preporuka je i veće ulaganje u vodnu infrastrukturu i stvaranje osnove za održivo upravljanje vodama (praćenje i izvještavanje, planiranje, koordinacija među relevantnim sektorima, kapacitet za procjenu uticaja, itd). Posebnu pažnju je potrebno posvetiti i tretmanu otpadnih voda.

Što se tiče zemljišta, njegova degradacija prilikom upotrebe predstavlja značajno pitanje za mnoge planinske oblasti Zapadnog Balkana. Borba protiv degradacije zemljišta zahtijeva jednu sveobuhvatniju strategiju koja bi trebalo da objedini obnavljanje degradiranog zemljišta, održivu proizvodnju hrane, održivo upravljanje šumama, očuvanje ekosistema i restauraciju zemljišta, smanjeno krčenje i uništavanje šuma, ali i efikasno upravljanje otpadom. Agendom je preporučeno i uspostavljanje regionalnog partnerstva kako bi se poboljšala razmjena znanja i zajednički utvrdili primjeri dobre prakse za zaštitu zemljišta od zagađenja i degradacije.

[1] Best available techniques (BAT), https://www.eea.europa.eu/policy-documents/best-available-techniques-bat-conclusions

[2] Industrial Emissions Directive, https://ec.europa.eu/environment/industry/stationary/ied/legislation.htm?cookies=disabled

[3] Forum on Air Quality Modelling – FAIRMODE, https://www.eea.europa.eu/themes/air/links/networks/forum-for-air-quality-modelling 

[4] Network of Air Quality Reference Laboratories – AQUILA, https://www.eea.europa.eu/themes/air/links/networks/aquila-network

[5] EU Water Framework Directive (WFD), https://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index_en.html?cookies=disabled

[6] Urban Waste Water Directive, https://ec.europa.eu/environment/water/water-urbanwaste/legislation/directive_en.htm?cookies=disabled

[7] Extractive Waste Directives, https://ec.europa.eu/environment/topics/waste-and-recycling/mining-waste_en