Mjere koje možemo preduzimati u cilju očuvanja biodiverziteta

Čovjek je oduvijek koristio prirodne resurse kako bi obezbijedio svoj opstanak. Međutim, tokom prošlog vijeka, prekomjerno korišćenje resursa izazvalo je gubitak velikog broja ekosistema, kao i izmjenu i izumiranje postojećeg biodiverziteta (biološke raznolikosti). Prekomjerna sječa drveća, prekomjerni ribolov, krčenje šuma u ​​poljoprivredne svrhe, prekomjerna upotreba plastike, neracionalno eksploatisanje resursa, zagađenje mora, primjena poljoprivrednih tehnika koje utiču na eroziju tla i brojne druge aktivnosti drastično su uticale na izmjenu životnog ciklusa Planete. Ovakvo ponašanje rezultiralo je stvaranjem brojnih sušnih zona, smanjenjem resursa hrane, nestašicom vode, raseljavanjem životinja i pojavom invazivnih vrsta.

Biodiverzitet je temelj zdravlja Planete i ima direktan i indirektan uticaj na zdravlje svih nas. Direktni efekti uključuju povećan rizik od iznenadnih promjena u životnoj sredini, poplava, suša, šumskih požara, epidemija, podizanje nivoa mora, eroziju zemljišta, povećanje globalne temperature, nestašicu hrane, gubitak resursa za industrijsku proizvodnju itd. Ove promjene mogu i posredno uticati na dobrobit čovjeka, na primjer, u vidu sukoba motivisanih nestašicom hrane i ključnih resursa.

Kako bi se ovako kritična situacija preokrenula kada je u pitanju stanje biodiverziteta, od ključnog značaja je rad institucija koje se njime bave, ali i svakog pojedinca ponaosob. Promovisanje održivog i ekološki osviješćenog ponašanja, reciklaže, odgovorne potrošnje i politika koje pomažu u obnavljanju i očuvanju naše prirode samo su neki od koraka neophodnih za izgradnju održivije budućnosti. Neophodno je imati čvrste organizacije na svim nivoima koje doprinose očuvanju biodiverziteta i održivom korišćenju ekosistema. Od ogromnog je značaja i informisanje društva u cjelini o koristima koje proizilaze iz očuvanja biodiverziteta. Odgovarajući zakoni i politike koje razvijaju vlade mogu osnažiti lokalne vlasti da podstaknu održivo upravljanje resursima.

Iako na prvi pogled može djelovati da pojedinac ne može mnogo toga učiniti za zaštitu biodiverziteta i da sve akcije u tom pravcu moraju da sprovode državni organi, zapravo postoji mnogo mjera koje možete sami preduzimati i na taj način doprinositi očuvanju biodiverziteta.

• Kada posjećujete zaštićeno područje i nacionalne parkove, trebalo bi da budete dobro informisani o tome koje su aktivnosti dozvoljene ili nedozvoljene, pratite uputstva vodiča i čuvara. Na primjer, na mnogim zaštićenim mjestima kampovanje ili hranjenje životinja nijesu dozvoljeni. Pokušajte i da ne pravite mnogo buke kako ne biste uznemiravali životinje.
• Ukoliko putujete kroz prirodna područja uvijek budite izuzetno oprezni jer na putu možete naići na divlju životinju i trenutak nepažnje može ugroziti i vašu i njenu bezbjednost.
• Ne dirajte gnijezda ptica čak i ako mislite da su prazna. Ne uništavajte pećine i jazbine, one nijesu napuštene. Možda su njeni stanovnici otišli ​​u potragu za hranom ili su to privremeni domovi za migratorne vrste.

• Ako vidite mladunce, nemojte misliti da su sami ili napušteni, osim ako je to veoma očigledno. Njihovi roditelji su najvjerovatnije veoma blizu i ako primijete vaše prisustvo, mogu napustiti svoje mladunce.
• Kada pravite izlet, izbjegavajte da ložite vatru: u 95% slučajeva požari su posljedica ljudske nepažnje i jedan su od najčešćih uzroka uništavanja prirodnih staništa, a samim tim i gubitka biodiverziteta.
• Ne ostavljajte smeće u prirodi jer osim što predstavlja izvor prljavštine i zagađenja, otpad ugrožava životinje koje će vjerovatno pokušati da ga konzumiraju.
• Ne hvatajte (ili ubijajte!!!) divlje životinje kako biste ih ponijeli sa sobom. Ne sakupljajte egzotične biljke ili voće a da se prethodno nijeste konsultovali sa nadležnim organima i stručnjacima iz te oblasti jer to može narušiti biološku raznolikost.
• Nikada ne ostavljajte domaće životinje u šumskim područjima: one imaju velike šanse da uginu budući da to nije okruženje na koje su navikle. Međutim, ako ne uginu i pronađu mogućnosti opstanka, to može dovesti do izmjene prirodnog ekosistema.
• Ako nađete povrijeđene ili bolesne životinje, obavijestite nadležne službe.
• Ako želite da nabavite egzotičnu životinju, uradite to na mjestima i na način koji ispunjava sve zakonske uslove. Vodite računa da ne kupujete zakonom zaštićene životinje u ovoj ili drugim zemljama jer to promoviše krivolov.
• Ako se bavite lovom ili pecanjem, nemojte to raditi van predviđenih područja za to ili van zakonske sezone. Imajte na umu da ukoliko to učinite, ugrožavate održavanje prirodnih populacija i da će one nestati.
• Smanjite upotrebu pesticida i đubriva. Ove materije imaju loš uticaj na populacije divljih životinja, pored štetnog efekta po tlo i biljke.
• U bašti nemojte saditi egzotične vrste: podstaći ćete njihovu disperziju i, samim tim, uzgajanje neautohtonih vrsta koje mogu postati invazivne i uticati na prirodno okruženje.
• Ne uklanjajte biljke, ribe, insekte, gmizavce iz njihovog okruženja. Na taj način ćete pomoći u sprečavanju širenja invazivnih vrsta.
• Provjerite da li proizvodi koje svakodnevno kupujete ugrožavaju biološku zajednicu, da li materije od kojih su napravljeni utiču na zagađenje životne sredine ili ugrožavaju opstanak neke biljne ili životinjske vrste.
• Učestvujte u volonterskim akcijama NVO-a i udruženja koja promovišu zaštitu životne sredine i brigu o biodiverzitetu: pošumljavanje, čišćenje rječnih korita itd… Na ovaj način pomažete u poboljšanju i održavanju životne sredine.

Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta EKO škola (ECO School) koji ima za cilj doprinos upoznavanju građana u ciljnom području sa značajem zaštite životne sredine i ublažavanjem posljedica klimatskih promjena i usvajanju ekološki odgovornijeg ponašanja. Projekat finansira Evropska unija, a sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore. Ugovorno tijelo za projekat je Uprava za kapitalne projekte.