REAGOVANJE U SLUČAJEVIMA PRIRODNIH NEPOGODA I DRUGIH NESREĆA

Broj katastrofa je u svijetu višestruko povećan tokom posljednjih decenija, čineći ih najvećom preprekom održivog razvoja. Sa porastom broja katastrofa raste i visina sredstava neophodnih za sanaciju posljedica, a, nažalost, raste i broj posljedica koje se ne mogu sanirati ili ublažiti. Prirodne i druge vrste katastrofa, koje ugrožavaju i odnose ljudske živote i uzrokuju znatnu materijalnu štetu, mogu se desiti bilo gdje i bilo kada, često iznenada i bez prethodnog upozorenja. U takvim situacijama ljudi se lako uspaniče, jer ne znaju šta bi trebalo učiniti.

Iako niko ne može biti potpuno bezbjedan od posljedica katastrofa, ipak možemo učiniti mnogo da ih umanjimo, prije svega ako smo dobro informisani i upoznati sa preventivnim mjerama, kao i pripremljeni da adekvatno odreagujemo.

Ako nijeste adekvatno pripremljeni za reagovanje vaš život i život vaše porodice može biti ugrožen i u slučaju prirodnih i drugih nesreća najmanjeg intenziteta. U suprotnom, ukoliko ste upoznati sa mogućim opasnostima i znate kako da reagujete i kome da se obratite za pomoć, vaš život, život vaše porodice i na kraju materijalna dobra će biti bezbjedni.

Prepoznate opasnosti koje ugrožavaju Crnu Goru su:

1. ELEMENTARNE (PRIRODNE) NEPOGODE

• Geološki hazardi (odroni, klizišta i usovi, hidrogeološki hazardi, zemljotresi);
• Hidrometeorološki hazardi (poplave, meteorološke olujno–grmljavinsko–gradonosne nepogode / olujno-vrtložni atmosferski fenomeni kao što su morska pijavica ili tromba (mini tornado), snijeg, sniježne mećave/nameti, zaleđivanje, topli/tropski talasi, hladni/ledeni talasi, olujni-razorni vjetrovi, atmosferski meteorološki sistemi – cikloni, atmosferski meteorološki sistemi – antickloni, magla, suše, požari na otvorenom prostoru i šumski požari);
• Biološki hazardi (epidemije – zarazne bolesti čovjeka, epizootije – zarazne bolesti životinja i epifitotije – intenzivne i masovne pojave štetnih organizama biljaka);
• Prirodne pojave i hazardi na moru.

2. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE I DRUGE NESREĆE

• Industrijske nesreće;
• Nesreće pri prevozu opasnih materija u drumskom saobraćaju;
• Željezničke nesreće;
• Nesreće na moru;
• Nesreće u vazdušnom saobraćaju;
• Nuklearne i radijacione nesreće;
• Požari u objektima javne namjene i na energetskim objektima i instalacijama;
• Zagađenje vazduha;
• Hemijska zagađenja.