Oblasti politike

Uprkos različitom nivou razvijenosti zemalja članica, Evropska unija (EU) je nesumnjivo globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena i sprečavanju degradacije životne sredine. Evropski zeleni plan je razvojna strategija EU koja za cilj ima da transformiše privrede zemalja članica u skladu sa principima održivog razvoja kao i da obnovi biodiverzitet u zemljama članicama i smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte. Evropski zeleni plan predlaže djelovanje u više javno-političkih oblasti, u okviru kojih će reforme biti vršene kroz kontinuiranu izradu novih, progresivnih javnih politika. Te oblasti su: čista energija, održiva industrija, stambena politika, održiva mobilnost, biodiverzitet, eliminacija zagađenja, klimatska akcija, održiva poljoprivreda i strategija „Od polja do stola” koja se tiče održive proizvodnje hrane.

Čista energija

Dekarbonizacija energetskog sistema EU ključna je za postizanje klimatskih ciljeva. Pritom se navode sledeća načela:

Davanje prednosti energetskoj efikasnosti i razvoj energetskog sektora uglavnom utemeljenog na obnovljivim izvorima;
Sigurno i pristupačno snabdijevanje energijom u EU;
Potpuno integrisano, međupovezano i digitalizovano evropsko energetsko tržište.

Evropska komisija će predložiti povećanje klimatskih ambicija EU do 2030. godine. Države članice ažuriraće 2023. svoje nacionalne energetske i klimatske planove kako bi ispunili nove klimatske ambicije a sve to uz:

Međupovezivanje energetskih sistema i djelotvornije priključivanje obnovljivih izvora energije na mrežu;
Upotrebu inovativnih tehnologija i moderne infrastrukture;
Povećanje energetske efikasnosti i ekološki dizajn proizvoda;
Dekarbonizaciju sektora plina i promovisanje pametne integracije među svim sektorima;
Osnaživanje potrošača i pružanje pomoći državama članicama u suzbijanju energetskog siromaštva;
Povećanje prekogranične i regionalne saradnje radi boljeg dijeljenja čistih izvora energije;
Unapređenje energetskih normi i tehnologija EU na globalnom nivou;
Razvijanje punog potencijala evropske priobalne energije vjetra.

Održiva industrija

Za ostvarenje ciljeva EU u području klime i očuvanja životne sredine neophodna je nova industrijska politika utemeljena na kružnoj ekonomiji. Naime, od 1970. do 2017. godišnja globalna upotreba reusrsa utrostručila se i dalje raste. Više od 90% gubitka biodiverziteta i nestašice vode uzrokovano je eksploatacijom resursa. Industrija doprinosi 20% u emisijama štetnih gasova u EU. Samo 12% materijala koje upotrebljava industrija u EU dolazi od recikliranja.

Komisija će predstaviti politiku „održivih proizvoda”, koja će se posebno fokusirati na smanjenje upotrebe i ponovnu upotrebu materijala prije nego što se preduzme njihovo recikliranje. Utvrdiće se minimalni zahtjevi kojima bi se spriječilo da se na tržište EU plasiraju proizvodi štetni za životnu sredinu.

Pažnja će se prvenstveno usmjeriti na sektore u kojima se resursi intenzivno troše, kao što su: tekstilna i građevinska industrija, elektronika i sektor proizvodnje plastike. Komisija će predložiti mjere kojima će se do 2030. osigurati da se sve ambalaže u EU mogu ponovo upotrijebiti ili reciklirati i istovremeno udaljiti obrasce potrošnje od proizvoda za jednokratnu ili ograničenu upotrebu.

Izgradnja i obnova

Izgradnja, upotreba i obnova zgrada zahtijeva znatna ulaganja energije i sirovina, kao što su pijesak, šljunak i cimenat. Udio energije za zgrade u ukupno utrošenoj energiji iznosi 40%. Trenutne stope obnove javnih i privatnih zgrada trebalo bi da se barem udvostruče. Cilj su bolja energetska svojstva građevina do čega vode sledeće mjere:

Niže cijene čistijih izvora energije trebalo bi da promovišu energetski efikasnije zgrade;
Projektovane zgrade trebalo bi da budu u skladu sa cirkularnom ekonomijom;
Veća digitalizacija;
Veća otpornost zgrada na klimatske promjene;
Stroga primjena pravila o energetskim svojstvima građevina.

Održiva mobilnost

Evropa mora jače i brže smanjivati emisije koje izaziva saobraćaj. Ova privredna grana proizvodi četvrtinu emisija gasova staklene bašte u EU, a njihovo učešće i dalje je u porastu. Zelenim planom nastoji se postići smanjenje tih emisija za 90% do 2050. Uticaj različitih grana saobraćaja na efekte staklene bašte je sledeći:[1]

Digitalizacijom saobraćaja očekuje se da on postane čistiji i efikasniji. Vodeni i željeznički saobraćaj trebaju postati više korišćena opcija, pogotovo za prevoz tereta.

Biološka raznolikost (Biodiverzitet)

Vraćanje zdravlja prirodi neophodno je za našu tjelesnu i duhovnu dobrobit jer je ona saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i pojave bolesti. Zdrava priroda u središtu je naše strategije rasta, Evropskog zelenog plana i dio evropskog oporavka u kojem ćemo planeti vraćati više nego što joj uzimamo. – Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije

Biološka raznovrsnost je elementarni uslov života. Priroda je izvor hrane, zdravlja, ljekova, materijala, rekreacije i mnogih drugih korisnih segmenata. Zdrav ekosistem filtrira vazduh i vodu, pomaže u održavanju klimatske ravnoteže, otpad ponovo pretvara u resurse, oprašuje i gnoji usjeve i još mnogo toga. Priroda pomaže i preduzećima: polovina svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) zavisi direktno od prirode. Gubimo prirodu brže nego ikad, prije svega zbog neodrživih ljudskih aktivnosti. Svjetska populacija divljih vrsta smanjila se za 60% u zadnjih 40 godina. Čak je milion vrsta u opasnosti od izumiranja. Gubitak biodiverziteta i klimatska kriza međusobno se pogoršavaju.

Obnova šuma, zemljišta i močvara te stvaranje zelenih površina u gradovima preduslov su za ublažavanje posljedica klimatskih promjena do 2030.

Strategija za očuvanje biodiverziteta ističe sledeće glavne mjere:

Uspostaviti zaštitna područja za najmanje 30% evropskog kopna i 30% evropske morske površine;
Obnoviti narušeni kopneni i morski ekosistem u cijeloj Evropi (sadnjom 3 miliona stabala do 2030.godine, smanjenjem upotrebe pesticida do 50% u istom periodu, vraćanjem slobodnog toka najmanje za 25.000 km rijeka u EU, zaustavljanjem smanjenja broja oprašivača i preusmjerenje na porast njihovog broja i sl.);
20 milijardi eura godišnje namijeniti za očuvanje biodiverziteta;
EU da preuzme ulogu svjetskog lidera u savladavanju krize biodiverziteta.

Eliminisanje zagađenja

Komisija je donijela akcioni plan za postizanje nultog nivoa zagađenosti vazduha, vode i zemljišta. U tom pravcu predložene su sledeće mjere:

Očuvati biološku raznovrsnost jezera, rijeka i močvarnih područja;
Smanjiti zagađenost zahvaljujući strategiji „Od polja do stola”;
Smanjiti posebno zagađenje izazvano mikroplastikom i farmaceutskim proizvodima;
Preispitati standarde kvaliteta vazduha u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije;
Zaštititi građane od opasnih hemikalija novom strategijom za održivost radi netoksične životne sredine;
Povezati bolju zdravstvenu zaštitu sa sve većom globalnom konkurentnošću;
Smanjiti zagađenost iz velikih industrijskih postrojenja;
Pružiti podršku lokalnim tijelima u osiguranju čistijeg vazduha za građane EU i dr.

Klima

Djelovanje na području klime u središtu je Evropskog zelenog plana, u vidu paketa različitih mjera: od ambicioznog smanjenja emisije gasova staklene bašte do ulaganja u najsavremenija istraživanja i inovacije te očuvanje životne sredine u EU. Prve inicijative za djelovanje na ovom polju uključuju:

Evropski propis o klimi, kako bi se cilj klimatske neutralnosti do 2050. ugradio u pravo EU;
Evropski klimatski pakt, kako bi se građani i svi segmenti društva uključili u aktivnosti na polju klime;
Plan za klimatske ciljeve do 2030. kako bi se efekti staklene bašte dodatno smanjili za najmanje 55% do 2030.
Inicijativu da EU aktivno sarađuje s drugim zemljama i regijama na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.[2]

EU je glavni donator na međunarodnom nivou za pomoć zemljama u razvoju, u borbi protiv klimatskih promjena.

Održiva poljoprivreda

Poljoprivreda je veoma važna za društvo, brigu o životnoj sredini i privredu EU. Stoga se u zajedničkoj poljoprivrednoj politici[3] kombinuju društveni, privredni i ekološki pristup razvoju održivog sistema poljoprivrede u EU. Posebno se podržavaju istraživanje i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i uopšte u ruralnoj oblasti. Sve države članice EU raspolažu sistemom za savjetovanje poljoprivrednika [4] koji doprinosi boljem razumijevanju i poštovanju pravila koja se odnose na životnu sredinu, javno zdravlje, zdravlje i dobrobit životinja.

Od polja do stola

Komisija je 2020. godine predstavila strategiju „Od polja do stola” kako bi se obezbijedilo da Evropljani dobiju pristupačnu i održivu hranu, kako bi se djelovalo protiv klimatskih promjena, obezbijedila zaštitila životne sredina, očuvao biodiverzitet i povećala ekološka poljoprivreda. Evropska komisija će sarađivati sa zemljama članicama kako bi se:

Osigurala poštena i pravedna tranzicija za sve koji rade u poljoprivrednom i pomorskom sektoru,
Značajno smanjila zavisnost, rizik i upotreba hemijskih pesticida, gnojiva, antibiotika;
Razvile inovativne tehnike u poljoprivredi i ribarstvu kojima se prinos štititi od štetočina i bolesti.

Ova strategija treba da pomogne u borbi protiv prevara kada je u pitanju hrana a uvezeni prehrambeni proizvodi iz trećih zemalja moraju biti u skladu sa ekološkim standardima EU.

Za više informacija možete posjetiti:

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en#policy-areas

[1] Izvor https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/fs_19_6726

[2] https://ec.europa.eu/clima/policies/international/negotiations/paris_en

[3] Common agricultural policy (CAP) (eng.)

[4] Farm advisory system (FAS) (eng.)