Karcinom dojke otkriven na vrijeme najčešće je izlječiv

Povodom obilježavanja oktobra kao mjeseca borbe protiv karcinoma dojke širom svijeta, skrećemo pažnju na izuzetan značaj ranog otkrivanja ove bolesti i pravovremenog početka liječenja.

Kada je u pitanju karcinom dojke, statistika pruža zaista zabrinjavajuće podatke. Crna Gora spada u zemlje sa visokom stopom smrtnosti oboljelih od ove bolesti i to u najvećoj mjeri zbog kasnog javljanja ljekaru, tek onda kada se osjete tegobe i kada bolest već uzme maha. Bolest je u početnoj fazi bez simptoma, a mogućnosti za izlječenje su upravo tada najveće. Zahvaljujući savremenoj medicini i naprednim tehnikama, u prosjeku devet od deset žena može biti uspješno izliječeno u ovom stadijumu. Zato, pomisao „ja nemam simptoma” nikako nije dovoljno dobar razlog za izbjegavanje i odlaganje preventivnog pregleda, iako jeste ohrabrujuća vijest, jer u slučaju da su u organizmu počeli procesi razvoja ovog karcinoma, a još uvijek ne osjećate simptome, vi još uvijek imate dobre šanse da sačuvate svoje zdravlje.

Rizik obolijevanja značajno raste poslije 40. godine života, ali se bolest može javiti i ranije. Već poslije 20. godine svaka žena bi trebalo da vrši redovan mjesečni samopregled dojki. Pri tom treba imati u vidu, većina promjena koje se primijete nijesu karcinom, ali zbog opasnosti koju ova bolest sa sobom nosi važno je biti oprezan i bez odlaganja prijaviti ljekaru svaku uočenu promjenu. Od 30. do 40. godine, pored samopregleda obavezan je i klinički pregled dojki jednom godišnje, a po preporuci ljekara treba raditi i ultrazvučni pregled. Sa 40 i više godina, pored samopregleda, obavezan je mamografski pregled, jednom u dvije godine.

SAMOPREGLED

Svaka ženska osoba starija od 20 godina trebalo bi, jednom mjesečno, u trajanju od desetak minuta da vrši samopregled dojki. Preporuka je da se postupak obavlja od trećeg do petog dana nakon završetka menstruacije. Žene u menopauzi pregled bi trebalo da obavljaju uvijek istog datuma u mjesecu. U suštini, najvažnije je da odvojite vrijeme da upoznate normalan izgled i strukturu svojih grudi – npr. dok se bavite nekim rutinskim stvarima poput tuširanja, oblačenja, gledanja u ogledalo i sl. Bitno je da uočite neobične promjene u izgledu kože ili strukture dojke (asimetriju, crvenilo, promjene na koži, udubljenje, zatezanje, guranje, uvučene bradavice, potiskivanje kože preko određenog nabora i sl). Ponavljamo, većina promjena, čak devet od deset, koju uočite samopregledom nije karcinom ali, prosto imajući u vidu opasnost po život koju ova bolest donosi, izuzetno je važno biti odgovoran i oprezan pa bilo koju uočenu promjenu, odmah prijaviti ljekaru. (Detaljnije u brošuri)

KLINIČKI PREGLED

Veoma je važno da svaka žena nakon navršene 30. godine života obavezno jedanput godišnje obavi klinički pregled dojki. Ovu vrstu pregleda obavlja izabrani ljekar. Uz dobru anamnezu, palpacija dojki i pazuha otkriva veliki procenat karcinoma dojki. U zavisnosti od ishoda ovog pregleda ljekar može predložiti ultrazvučni ili mamografski pregled.

ULTRAZVUČNI PREGLED

Ultrazvučni pregled preporučuje izabrani ljekar po potrebi, ženama starosne dobi do 40 godina, kao i kod trudnica, a služi i kao dopunska metoda mamografiji kada su njeni rezultati nedovoljno jasni.

MAMOGRAFIJA

Mamografija, kao dijagnostička metoda, služi za rano otkrivanje karcinoma dojki prevashodno kod žena koje imaju povećan rizik obolijevanja (ako postoji ili je postojala bolest kod srodnika, ako je osoba ranije liječena od karcinoma i slično), kao i kod žena starijih od 40 godina. Na ovaj način je moguće dijagnostikovati pojavu karcinoma do dvije godine prije nego postane dovoljno veliki da bi se mogao napipati. U pitanju je rendgenski snimak strukture dojke koji otkriva sitne i još uvijek neprimjetne promjene, koje se ne mogu otkriti nijednom drugom metodom i preporučuje se jednom u dvije godine.

Većina abnormalnosti koje pokaže mamograf nije karcinom dojke. Dodatni pregledi u većini slučajeva pokažu da su promjene zapravo normalno ili dobroćudno tkivo dojki. Ako naknadni pregledi potvrde nove sumnjive promjene u dojkama vjerovatno će se raditi biopsija tkiva koje se ispituje pod mikroskopom.

Rano otkrivanje je ključ zaštite.

Odluka da obavljate redovne preventivne preglede može vam spasiti život.

Mislite o tome i podsjećajte na to sve one koje volite: sebe, mamu, baku, sestru, prijateljice…

Detaljnije o mogućim uzrocima, navikama koje možete usvojiti da biste smanjili šanse za pojavu ove bolesti, simptomima, načinima ranog otkrivanja, kao i kontakt informacije zdravstvenih institucija u Crnoj Gori za zakazivanje preventivnih i drugih pregleda možete naći u brošuri o reproduktivnom zdravlju. Brošura je dio projekta CARES – Cross-border Actions in the Reproductive Health Sector / Prekogranične aktivnosti u sektoru reproduktivnog zdravlja, koji finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo* 2014-2020, a sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore. Ugovorno tijelo za projekat je Ministarstvo finansija Crne Gore – Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći.

Realizacijom ovog projekta FORS Montenegro daje svoj doprinos unapređivanju kvaliteta usluga u sektoru reproduktivnog zdravlja i informisanju stanovništva o značaju prevencije i očuvanja reproduktivnog zdravlja, a sve to kroz nabavku opreme za domove zdravlja uključene u projekat, organizovanje besplatnih preventivnih pregleda, kampanju podizanja nivoa svijesti o reproduktivnom zdravlju, predavanja na ove teme, prekograničnu konferenciju i sl. Projekat se u Crnoj Gori sprovodi u opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Petnjica, Plav, Kolašin, Mojkovac i Rožaje.

 

Ova objava je izrađena uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Fondacije za razvoj sjevera Crne Gore – FORS Montenegro i ni pod kojim se uslovima ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

*Ovaj natpis ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.